U Bosanskom kulturnom centru Tuzla sinoć je održana promocija knjiga autorice Senade Kadribašić. Autorica je, iako malobrojnoj publici, profesionalno prezentirala četiri romana: “Sabina”, “Berlinska zavjesa”, “Nakit gospođe Xen” i “Plava vrata”. Kako ističe autorica u svim romanima prožima se nit ljubavi i kriminalnog života u koji zapada neko od likova.
Senada Kadribašić je rođena 1955.god u Lukavcu. Osnovnu školu je pohađala u Jablanici, srednju u Mostaru i Sarajevu, a Pravni fakultet u Sarajevu.Privatno je pohađala i časove glume i u godinama prije rata ovu vrstu umijeća ostvarila kao član “Pozorišta u pokretu” iz Sarajeva. Sposobnost TV moderiranja iskazala je tokom i poslije rata na TV stanicama u Berlinu i Sarajevu.Afirmirana je slikarica. Izlagala je na brojnim samostalnim i skupnim izložbama u švedskoj, Danskoj, Njemačkoj, Austriji, Hrvatskoj i u domovini.Priznat je i njen humanitarni angažman kao i učešče u sesijama mnoštva okruglih stolova na teme: Maloljetnička delikvencija, Trgovina ljudima, Prava djece i žena u zlostavljanim obiteljima, Međureligijski dijalog itd. Piše likovnu i književnu kritiku. Poznata je i po svojim romanima u žanru kriminalističkog trilera.živi, piše i slika u Sarajevu.Do sada je objavilaroman “Sabina” – 2002. god.roman “Berlinska zavjesa” – 2004. god.radiodramu “Maske”- 2006. god.roman “Nakit gospođe Xen” – 2007. god.roman “Plava vrata” – 2010. godSenada Kadribašić je rođena 1955.god u Lukavcu. Osnovnu školu je pohađala u Jablanici, srednju u Mostaru i Sarajevu, a Pravni fakultet u Sarajevu. Privatno je pohađala i časove glume i u godinama prije rata ovu vrstu umijeća ostvarila kao član “Pozorišta u pokretu” iz Sarajeva. Sposobnost TV moderiranja iskazala je tokom i poslije rata na TV stanicama u Berlinu i Sarajevu. Afirmirana je slikarica. Izlagala je na brojnim samostalnim i skupnim izložbama u švedskoj, Danskoj, Njemačkoj, Austriji, Hrvatskoj i u domovini. Priznat je i njen humanitarni angažman kao i učešče u sesijama mnoštva okruglih stolova na teme: Maloljetnička delikvencija, Trgovina ljudima, Prava djece i žena u zlostavljanim obiteljima, Međureligijski dijalog itd. Piše likovnu i književnu kritiku. Poznata je i po svojim romanima u žanru kriminalističkog trilera.živi, piše i slika u Sarajevu.
Do sada je objavila roman “Sabina” – 2002. godine,
roman “Berlinska zavjesa” – 2004. godine,
radiodramu “Maske”- 2006. godine,
roman “Nakit gospođe Xen” – 2007. godine i roman “Plava vrata” – 2010. god.
Iz recenzije romana “Sabina”, književnika Hazima Akmadžića:
Istakao bih znalački vođenu priču, što samo potvrđuje, da je teško napisati roman bez autentične fabule. Pored izrazito naglašene fabulativne note u ovom ramanu, ništa manje, nisu naglašeni, ni autentični likovi i ovdje se Kadribašićeva pokazala kao znalac u modeliranju svojih junaka, akcentirajući njihove psihološke osobine, što ovom rukopisu daje dodatni kvalitet. Rat jeste centralna tema ovog romana. Međutim, Senada Kadribašić jei te kako bila svjesna da su posljedice tragičnih ratnih zbivanja jasnije izražene , negdje, duboko u pozadini. Smještajući svoju junakinju u izbjeglički ambijent, Kadribašićeva je postigla onaj neophodni dramaturški naboj, toliko neophodan, dabi se u pisanju izbjegla stereotipija i patetično kukumavčenje nad ” zlom sudbinom “. Emigracija sa bivših jugoslovenskih prostora ima svoju dugu predhistoriju okarakterisanu u međunacionalnim neslaganjima i trvenjima, a o čemu se malo znalo, i tek izbijanjem rata u Hratskoj i Bosni, pokazalo se koliko je u principu ta emigracija snažna. U takvom jednom okruženju, sticajem okolnosti, našla se i Sabina. Međutim, logor je isto ambijent u koji autorica ovog romana smješta svoje junake. Kadribašićeva paralelno raslojava priču u dva pravca, ali da nije, onoga što je u prirodi svakog čovjeka, ljubavi to bi ipak bio više dokument o zločinu. Upravo, ljubav koja ispunjava njene junake i junakinje, spremnost na samožrtvovanje daje ovoj knjizi, onaj magični oreol, ali nas uvjerava u spoznaji da ljubav ipak nadvaladava, svaku nesreću i svako zlo. Pored uvjerljive priče, snažnih i dojmljivih likova, tragičnih sudbina koje je povezao rat,surovosti emigrantskog života, Sabina istrajava u svojoj ljubavi i ljubav istrajava u njoj.
Iz recenzije romana “Berlinska zavjesa”, književnika Hazima Akmadžića:
U osnovi priče je sudbina jedne izbjegličke porodice iz BiH ( otac Ramiz, majka Rahima i njihova kći Ajša) koja se bježeći od ratnih strahota našla u Berlinu, do nedavno podijeljenom gradu, ali u kojem su nakon ujedinjenja kriminalci iz Poljske, Rusije, Bjelorusije, Rumunije, Ukrajine, Srbije, Crne Gore, Bosne i Hercegovine oformili svoje mafijaške klanove baveći se otmicama, trgovinom ženama i djevojkama,prostitucijom, dilanjem droge, naručenim ubistvima i drugim kriminogenim poslovima. Neupućeni u sva ta zbivanja oni sticajem nesretnih okolnosti nakon otmice Ajše u padaju u vrtlog u kojem sve počiva na kriminalu i zločinu. Dobro fabulirana pripovijest, jasno ocrtani likovi policijski komesar Berlina, Justina i Roksana Kišicki, frau Neumann, kriminalci Leon, Zisko, Boro i niz drugih sporednih dajupriči onu neophodnu dramatičnost i uvjerljivost, što je možda i najbitnija karakteristika ovog romana. S psihološkog aspekta roman je u potpunosti ostvareno knjževno djelo u kojem psihologija junaka ima dominantnu ulogu u odnosu na fabulu i strukturalno-kompoziciona rješenja. Kadribašićeva piše živo, pa i pored “težine teme” uspijeva zadržati jednostavan način kazivanja, što je u ovom slučaju kvalitet, ali ona istovremeno uspijeva uroniti u dubinu tragičnih zbivanja odslikavajući nam “užas velegrada”, njegov lažni sjaj i bljesak i ukazati na svu mukotrpnost života u njemu, posebno za izbjeglicu i stranca.
Iz kritičkog osvrta romana “Nakit gospođe Xen”, Amira Brke:
“Fabulu ovog romana, naime, ne bi bili teško predstaviti u kratkim crtama. Fabula je, naime, ukupnost događaja u njihovoj unutarnjoj povezanosti, a siže je umjetnički sagrađen raspored događaja u djelu. i upravo sižejno formuliranje događaja, dakle način na koji je sama građa oblikovana, onošto je ovdje postavljeno vrlo ambiciozno i što i jest glavna vrijednost Nakita gospođe Xen a to je uistinu,tako složeno da ne može biti predočeno u kratkom osvrtu na ovaj roman.Ovo je, zapravo, jedna akciona priča- ispisana vrlo strasno, brza i lahka za čitanje, sa neprestanim izmjenama sekvenci koje se pred čitateljem odvijaju, bez suvišnih deskripcija, nepotrebnog intelektualizma ili mudroslovnih rezonancija, Međutim, kad se i takvi pasaži pojave, oni su smisleno i funkcionalno vezani uz zbivanja, ne postajući svrhom sami sebi. “Jednom riječju: ovo je priča za gotovo zaboravljeno uživanje u čitanju, kakve se vrlo rijetko kod nas pojavljuju, štivo u kojemu je, to mi se čini posve očiglednim, i autorica uživala dok ga je pisala. Roman je prepun uzbuđenja, napetosti, tajnovitosti – u razvoju zbivanja jednome se zapletu sluti rasplitanje, a istovremeno se drugi zaplet tek naznačuje i započinje njegovo formuliranje.
Iz recenzije romana “Plava vrata”, prof. dr. Zilhada Kjučanina:
Kao spisateljica i Senada Kadribašić se u dosadašnjim svojim književnim produktima uklapala u profil ratnog pisma. ” Plava vrata” novi je roman Senade Kadribašić. Na tragu smještanja u određene poetičke koordinate, roman ” Plava vrata” baštini neke komponente ratnog pisma (okosnica radnje dešava se u vrijeme rata u Bosni ), nastavlja tematsko interesiranje za ono što je autorica radila u prethodnim knjigama ( radnja se događa izvan Bosne), ai žanrovski se naslanja na njena prethodna djela ( oblik detektivskog i ljubavnog romana). Ali, odmak je, prije svega, učinjen na vremenskom i prostornom smještanju ratnih događanja. Da, i ovdje imamo ratnu temu, ali je ona iz Bosne premještena na – Kosovo! U doba poznatih događanja na Kosovu za vrijeme bivše Jugoslavije vojnici( poslije će se pokazati – kriminalci ) ubijaju jednu bošnjačku porodicu kao ” stravičnu kolateralnu štetu” pri pojavi variole vere. Preživljava dijete, Aziz, glavni akter romana “Plava vrata”. Roman, s jedne strane, koristi žanr detektivskog romana. S druge, ljubavnog. Dakle, iskustva koja su temeljna u modernoj svjetskoj književnosti. “Detektivska potraga – u izvedbi glavnog aktera i njegovih prijatelja – dešava se u Švedskoj i, djelomice, Španiji i Njemačkoj. I na toj ravni, veoma je zanimljiva, nešablonizirana, sa neočekivanim zapletima, i potpuno inovativnim raspletom. Ljubavna priča u romanu “Plava vrata” ne samo da je nježna i ljudski topla, nego ima i elemente esencijalnog.
BKC Tuzla
