Otvorena izložba Natalije Cimeše

armin4
U ugodnom jesenjem ambijentu Galerije Bosanskog kulturnog centra u Tuzli u četvrtak uveče upriličeno je otvaranje samostalne izložbe pod nazivom ˝Pijaca˝ akademske slikarice Natalije Cimeše.
U sklopu ove postavke autorica se predstavila sa četiri nova djela koja su nastajala proteklih mjeseci u Tuzli. Pa tako, ljubitelji umjetnosti bili su u prilici pogledati dva mozaika pod nazivom ˝Balerina˝ i ˝Irfo˝ izrađeni uglavnom od 24 karatnog zlata, zatim srebra, te poludragog kamenja, ali i slike ˝Konjanik i Konj˝ i ˝Pijaca˝.
Po završetku oficijelnog dijela otvaranja postavke upriličen je umjetnički performans, inače sastavni dio slike ˝Pijaca˝, koja je proteklih dana privukla veliku pažnju javnosti, kako u našoj zemlji, tako i šire. Cimeša, koja trenutno nosi epitet jedne od najplaćenijih umjetnica na području bivše Jugoslavije, kako kaže, ˝Pijaca˝ je prikazala likove koji su posljednjih 100 godina obilježili historiju BiH na jedan interesantan način.
˝Svi oni koji su bili značajni u kreiranju određenih segmenata zastupljeni su na ovoj slici. Znači, to su ličnosti iz političkog miljea, svijeta umjetnosti, književnosti… Kompletna priča koja je išla oko slike je dio jednog performansa i te konotacije koju slika ima, i koja upravo dokazuje da živimo u vremenu gdje sve ima svoju cijenu, a nema vrijednosti, i da sve jeste zaista jedna velika pijaca i da trugujemo sa svim i svačim˝, rekla je Cimeša.
Također nam je otkrila da je slika veoma osmišljena i da pripada intelektualnom slikarstvu po svojoj vokaciji. ˝Sama ta površina od 19 kvadrata govori o broju 19 koji je sveti broj u svim religijama, a posebno taj akcenat je u Islamu. Tako da, slika nije nastajala spontano u smislu spontanosti. Kompletan dio priče i organizacije slike je veoma promišljen i organizovan. Ona može da se posmatra i kao jedna vesela, ali i kao jedna tužna slika, jer govori o našoj nesreći u sreći. Naime, moje mišljenje je, a vjerujem da će me podržati mnogi, da ta anekasija BiH traje i da će trajati, a da mi ne znamo koliko, jer ne postoji duhovna elita koja bi preuzela na sebe obavezu da kaže ne i da kaže da˝, istakla je Cimeša.
Zanimljiva je činjenica da je Natalija Cimeša na ˝Pijaci˝ između ostalog okupila Gavrila Principa, Ivu Andrića, Kralja Aleksandra, Kraljicu Elizabetu, Papu Pia II, Josipa Broza Tita, Čarli Čaplina, Džemala Bijedića, Aleksandra Rankovića, Harisa Silajdžića, Milorada Dodika, Fikreta Avdića, ali i Selmu Bajrami.
O djelima ove slikarice likovni kritičar Vojislav Vujanović je između ostalog kazao: ˝Ući slikom u povijesni kompozit beskrajnih znakovnih i značenjskih rukavaca i potražiti moguću «sintaksu» kojom bi se slika nametnula kao vrhovni gospodar ne više tih rukavaca, već vremena koje se pokazuje kao sublimat svih činjenica koje su se rasporedile po horizontali koja postaje imenitelj pod koji se može podvesti sve što je uspjelo očitovati se kao trenutak bivanja i trenutak zbivanja, jeste nešto što bi se, ipak, moglo nazvati odvažnošću.
Bivanje i zbivanje se prožimaju, jedno drugome omogućuju otjelovljenje da bi se mogli uzdignuti do zbiljskog jer jedino sa komponentom zbiljskog slikarka Natalija Cimeša uspijeva da vodi dijalog. I ona ga vodi. Materijalni sloj umjetnici služi za zbiranje svega onoga što se iz zbivanja pretočilo u bivanje, i činjenice – likovi doživljavaju još jednu svoju metamorfozu: oni su međaši povijesnog, koje se otelo nezajažljivom protomu vremena i služe umjetnici da načini kolonadu kojom se ozvaničuje «pukost» povijesne istine, i čiji sloj ona može prevoditi u svoj osobni stav, neku vrstu intelektualne igre koja se može kretati od pošalice do ironijskih kaskada, sloj metafora, ili metafizički sloj jeste prostor u kojem se kristalizira misao umjetnice, njena filozofija.˝
Armin Kendić

U ugodnom jesenjem ambijentu Galerije Bosanskog kulturnog centra u Tuzli u četvrtak uveče upriličeno je otvaranje samostalne izložbe pod nazivom ˝Pijaca˝ akademske slikarice Natalije Cimeše. 
 
U sklopu ove postavke autorica se predstavila sa četiri nova djela koja su nastajala proteklih mjeseci u Tuzli. Pa tako, ljubitelji umjetnosti bili su u prilici pogledati dva mozaika pod nazivom ˝Balerina˝ i ˝Irfo˝ izrađeni uglavnom od 24 karatnog zlata, zatim srebra, te poludragog kamenja, ali i slike ˝Konjanik i Konj˝ i ˝Pijaca˝. 
 
 
armin3
Po završetku oficijelnog dijela otvaranja postavke upriličen je umjetnički performans, inače sastavni dio slike ˝Pijaca˝, koja je proteklih dana privukla veliku pažnju javnosti, kako u našoj zemlji, tako i šire. Cimeša, koja trenutno nosi epitet jedne od najplaćenijih umjetnica na području bivše Jugoslavije, kako kaže, ˝Pijaca˝ je prikazala likove koji su posljednjih 100 godina obilježili historiju BiH na jedan interesantan način. 
 
˝Svi oni koji su bili značajni u kreiranju određenih segmenata zastupljeni su na ovoj slici. Znači, to su ličnosti iz političkog miljea, svijeta umjetnosti, književnosti… Kompletna priča koja je išla oko slike je dio jednog performansa i te konotacije koju slika ima, i koja upravo dokazuje da živimo u vremenu gdje sve ima svoju cijenu, a nema vrijednosti, i da sve jeste zaista jedna velika pijaca i da trugujemo sa svim i svačim˝, rekla je Cimeša. 
 
Također nam je otkrila da je slika veoma osmišljena i da pripada intelektualnom slikarstvu po svojoj vokaciji. ˝Sama ta površina od 19 kvadrata govori o broju 19 koji je sveti broj u svim religijama, a posebno taj akcenat je u Islamu. Tako da, slika nije nastajala spontano u smislu spontanosti. Kompletan dio priče i organizacije slike je veoma promišljen i organizovan. Ona može da se posmatra i kao jedna vesela, ali i kao jedna tužna slika, jer govori o našoj nesreći u sreći. Naime, moje mišljenje je, a vjerujem da će me podržati mnogi, da ta anekasija BiH traje i da će trajati, a da mi ne znamo koliko, jer ne postoji duhovna elita koja bi preuzela na sebe obavezu da kaže ne i da kaže da˝, istakla je Cimeša. 
 
Zanimljiva je činjenica da je Natalija Cimeša na ˝Pijaci˝ između ostalog okupila Gavrila Principa, Ivu Andrića, Kralja Aleksandra, Kraljicu Elizabetu, Papu Pia II, Josipa Broza Tita, Čarli Čaplina, Džemala Bijedića, Aleksandra Rankovića, Harisa Silajdžića, Milorada Dodika, Fikreta Avdića, ali i Selmu Bajrami. 
 
O djelima ove slikarice likovni kritičar Vojislav Vujanović je između ostalog kazao: ˝Ući slikom u povijesni kompozit beskrajnih znakovnih i značenjskih rukavaca i potražiti moguću «sintaksu» kojom bi se slika nametnula kao vrhovni gospodar ne više tih rukavaca, već vremena koje se pokazuje kao sublimat svih činjenica koje su se rasporedile po horizontali koja postaje imenitelj pod koji se može podvesti sve što je uspjelo očitovati se kao trenutak bivanja i trenutak zbivanja, jeste nešto što bi se, ipak, moglo nazvati odvažnošću. 
 
Bivanje i zbivanje se prožimaju, jedno drugome omogućuju otjelovljenje da bi se mogli uzdignuti do zbiljskog jer jedino sa komponentom zbiljskog slikarka Natalija Cimeša uspijeva da vodi dijalog. I ona ga vodi. Materijalni sloj umjetnici služi za zbiranje svega onoga što se iz zbivanja pretočilo u bivanje, i činjenice – likovi doživljavaju još jednu svoju metamorfozu: oni su međaši povijesnog, koje se otelo nezajažljivom protomu vremena i služe umjetnici da načini kolonadu kojom se ozvaničuje «pukost» povijesne istine, i čiji sloj ona može prevoditi u svoj osobni stav, neku vrstu intelektualne igre koja se može kretati od pošalice do ironijskih kaskada, sloj metafora, ili metafizički sloj jeste prostor u kojem se kristalizira misao umjetnice, njena filozofija.˝ 
 
Armin Kendić

Meni