Intervju sa direktorom BKC-a Tuzla Semirom Fejzićem
Bosanski kultruni centar Tuzla ove godine je realizovao više od 195 raznih manifestacija i događaja sa preko 100.000 posjetilaca. Tuzlaci su mogli uživati u izložbama svjetskih poznatih slikara i fotoreportera, u sjajnim izvedbama hrvatskih diva Josipe Lisac i Tereze Kesovije i mnogih drugih.
Tim povodom razgovarali smo sa direktorom BKC-a Tuzla Semirom Fejzićem o realizovanim aktivnostima, finansijskoj situaciji u kojoj se nalazi kultura uopšte, ali i budućim projektima koje očekujemo u narednoj godini.
TIP: Gosp. Fejziću, Bosanski kulturni centar u Tuzli ove godine ostvario je impersivne rezultate u realiziranim manifestacijama i događajima. Da li ste zadovoljni realiziranim?
Fejzić: Prije svega dozvolite mi da Vam se zahvalim za interes koji pokazujete za naš rad, kao i za kontinuirano praćenje i profesionalno izvještavanje sa skoro svih manifestacija koje su organizirane u Bosanskom kulturnom centru. Ove godine smo posebnu pažnju posvetili planiranju i realizaciji programskih aktivnosti sa namjerom da obezbijedimo kvalitetniji program i gostovanja istaknutih imena iz oblasti kulture i umjetnosti iz BiH i regiona, ali isto tako je bio dat značajan prostor tuzlanskim i drugim umjetnicima sa našeg kantona, posebno mladim, za njihovu afirmaciju i promociju.
Zadovoljan sam urađenim u 2010.godini, jer ovu izuzetno tešku godinu završavamo bez dugovanja po bilo kom osnovu, sa ukupno realiziranih 195 raznih manifestacija i sa preko 100.000 posjetilaca.
TIP: Većinu sredstava za realizovane projekte obezbijedili ste iz vlastitih prihoda, što se rijetko koja kulturna institucija u BiH može pohvaliti?
Fejzić: To je uistinu rijetko i jeste pohvalno. Mi smo u BKC-u koji je budžetska institucija uspjeli obezbjediti u vrlo kratko vrijeme da učešće vlastitih prihoda u budžetu, bude oko 1/3 od ukupnog budžeta kao vlastiti prihod i prihod od sopstvene djelatnosti, ali isto tako ima nešto što nije pohvalno, to je kako smo podizali vlastiti prihiod padala su izdvajanja iz budžeta, što baš i nije stimulativna politika za rad i pokušaj da se traže sredstva i mimo budžeta.
Tako smo nastavili i u 2010.godini, gdje smo bez ijedne KM budžetskih sredstava za kapitalna ulaganja našli investitore za adaptaciju podruma (prostor bivšeg bara i depoa Muzeja), te tavana BKC-a u ukupnoj vrijednosti radova preko 70.000 KM i očekujemo završetak radova u 2011.godini i otvaranje kluba BKC u prostoru nekadašenjeg bara i a u tavanskom prostoru novi kancelarijski prostor.
Naravno da mi ne očekujemo da nas bilo ko hvali zbog toga, to nam je posao i to nam je povjereno. Međutim, ostaje velika gorčina osjećamo se ignorisanim i to zbog svog rada. Više smo kažnjavani nego stimulisani, ali i to je Bosna i Hercegovina i ambijent kojeg menadžeri u svakom poslu imaju i uglavnom ostaju sami. Izgleda da je dobro ostati prosječan i nemaš problema.
TIP: Mnogi kažu da spas bh. institucija kulture nije u davanju bilo kakvog novca, već u sistemskoj svakodnevnoj brizi države o njima i ulaganju u njihov razvoj. Koliko ste zadovoljni podrškom općine i kantona?
Fejzić: Sve zavisi kako ko gleda na kulturu. Ako se uzme u obzir činjenica da je kultura i moralna i duhovna vertikala svakog društva, onda bi odnos morao biti sistematičniji i radikalno, u pozitivnom smislu, drugačiji. Neko gleda na kulturu kao trošak, što mogu samo reći da mi je žao da ima dosta takvih. Ćinjenicom da je ukupno odobrenih i doznačenih sredstava za sve programe koji je organizirao i u koje je bio uključen BKC u 2010.godini odobren iznos od 24.000 KM i to od: Vlada Tuzlanskog kantona 10 .000 KM, Ministarstvo obrazovanja, kulture i sporta TK 6.000KM, Općina Tuzla 8.000KM, Državni i federalni nivoi su izdvojili 0,00 KM.
Da li je ovo dovoljno za sve gore navedeno i realizovano, eto procijenite i Vi sami, a i oni koji će ovo pročitati. Ja ću samo reći da nam je odobreno bilo nedovoljno za predstavu koju smo radili u vlastitoj produkciji a mi u vlastitoj produkciji organizirali više od 100 događaja. Kako smo to uspjeli, ni sam više ne znam, jedino znam da sada na kraju godine nećemo imati pristiglih a neplaćenih obaveza ni prema kome.
Vjerujem da postoji puno mogućnosti, a potrebno je i više spremnosti i pravednije raspodjele postojećeg obima sredstava od strane i Općine Tuzla i Vlade Tuzlanskog kantona, da se više izdvoji sredstava za programske aktivnosti institucija koje nose kulturu u ovom gradu. Smatram da značajno mjesto pripada BKC-u Tuzla. Iskreno to je samo prije tri godine bilo od Vlade oko 100.000 KM od općine oko 50-ak hiljada KM, što je bio neki minimum, cijeneći da je novca malo, a zahtjeva puno. Danas je to ovako kako piše i ništa više, osim moralne podrške, nismo dobili.
TIP: Kako prema Vašem mišljenju, napraviti pomak i sistemski pristupiti institucijama kulture?
Fejzić: Smatram da je potrebno za svaku instituciju ponaosob uraditi, prije svega, analizu stanja (prostorno, kadrovski, programski, i po svakom drugom osnovu), te na osnovu toga napraviti bar petogodišnju strategiju njenog razvoja i shodno potrebama društva, mogućnostima i kapacitetima institucije, sagledati njene realne potrebe i pred nju projektovati jasne zadatke i realne ciljeve.
Naravo, želim jasno i javno da kažem – ima odgovornosti pojedinih direktora zašto im institucije ne rade, jer oni nemaju interes da rade i bave se nekim „tezgarenjima” i lično dobro profitiraju. Sa druge strane, imate nadležnih za kulturu koji nikada nisu došli na pozorišnu predstavu ili neki koncert, pa je za njih sve to isto i svi su isti. Imamo mi i onih koji podržavaju samo projekte koji su njihov lični interes, lična promocija, stranačka promocija ili njihovih jarana, bez obzira na kvalitet projekta, i tako niz drugih primjera.
TIP: Šta je trenutno BKC-u Tuzla najveći problem?
Fejzić: Pored nedostatka sredstava za program naš još veći problem je nedostatak broja izvršilaca za ovaj obim aktivnosti. Kaže zbog recesije nema prijema novih uposlenika, mada se po raznim ministarstvima pojave novi uposlenici (valjda iz opravdane i neočekivane potrebe), a naš najveći problem, naravno gledajući ovaj obim posla je kadrovska nepounjenost.
BKC ima 19 zaposlenih, što na prvi pogled nije malo, ali ako uzmete u obzir činjenicu da mi radimo u dvije smjene, te vikende i praznike, da se neplaća prekovremni rad, te da su od 19, nešto administrativnog osoblja, troje na održavanju, dvoje na čuvanju objekta, u realizaciji programa ostane po 4-5 zaposlenika u smjeni. Svi koji se bar malo razumiju u ovaj posao ili su bar nekada nešto organizovali, znaju da to nije ni pola od potrebnog da se realizuje bilo koja ozbiljnija manifestacija.
Nevjerovatno zvuči da mi u jedinoj koncertnoj dvorani u ovoj regiji nemamo stalno zaposlenog ton majstora, već ugovorom o djelu, a da trebaju bar dvojica i tako dalje. BKC ima upražnjena ključna mjesta umjetničkog rukovodica, tehničkog rukovodioca i od tri rukovodna mjesta dva su prazna. U konačnom, dovoljno je reći da BKC, kada je osnovan 1997.godine imao je 19 zaposlenih i danas 13 godina kasnije, kada ima bar nekoliko puta više posla i aktivnosti, ima isti broj zaposlenih. Zašto je to tako? Odgovor na to pitanje trebaju dati neki drugi ljudi.
TIP: Vrata BKC-a uvijek su otvorena za umjetnike kako iz Tuzle, tako i širom BiH. Koliko je važno da jedna kulturna institucija u državi podržava umjetnike i njihov rad?
Fejzić: Mislim da nema umjetnika i čovjeka iz kulture da smo ga vratili, a da bar, na bilo koji način, nismo mu pokušali pomoći. Želim istaći ovom prilikom da mi ne da imamo korektnu saradnju i poslovne odnose, nego više prijateljske odnose sa svim drugim institucijama kulture, te da se uzajamno pomažemo i nadopunjujemo, što obično nije praksa u drugim gradovima, jer je obično više u pitanju neka zavist, nadmetanje ili konkurencija, čega kod nas nema. Naš moto je da budemo i društveno i javno odgovorna ustanova za dio sredstava koji trošimo od poreskih obveznika, bez obzira na sve nedaće i probleme koje i sami imamo.
TIP: Predstava “Malone umire: Tada” urađena je u produkciji BKC-a Tuzla. Reditelj Gradimir Gojer kazao je da nije naišao na veću profesionalnost u radu nego u radu sa BKC-om Tuzla. Kakva je budućnost produkcije BKC-a?
Fejzić: Biću neskroman ako ne kažem da nam imponira to što jedno cijenjeno i prepoznatljivo ime kada je upitanju BH teatar pa i šire, sa velikim iskustvom, kao što je gospodin Gradimir Gojer javno dao takvu visoku ocjenu saradnje sa Bosanskim kultunim centrom u Tuzli.
Sigurno je da će i u 2011.godini biti pozorišne produkcije BKC-a sa jednom ili dvije premijere i gostujućih predstava. Pozorišna djelatnost je sporedna u BKC-u i obzirom da nemamo vlastiti glumači ansabl radimo manji broj predstava, ali sa akcentom na umjetnost, ne na dopadljivu i jeftinu pozorišnu produkciju.
Što se tiče produkcije i izdavaštva BKC-a, te djelatnosti bi mogle obezbjediti i dosta kvalitetnih projekata a i novca, posebno kada su spotovi, filmovi, knjige i druge oblasti u pitanju. Nešto smo radili sa vanjskim saradnicima i pokazli da zanamo i možemo i sa dokumentarnim filmom o BKC-u “Kuća na kraju grada”. Nažalost, mi za te iako registrovane djelatnosti, nemamo ni jednog jednog zaposlenika, dok veliki broj mladih i talentovanih ljudi svoju šansu čeka na birou za zapošljavanje.
TIP: Ove godine uspjeli ste da tuzlanskoj publici obezbijedite velika imena iz svijeta umjetnosti. U Galeriji BKC-a svoju izložbu je imao istaknuti bh. slikar Adin Hebib, kao i mnogi drugi bh. slikari. Takođe, posjetioci su mogli uživati u pjesmama Josipe Lisac, Tereze Kesovije, Legendi i dr. Možete li za naše čitatelje otkriti planove u narednoj godini?
Fejzić: Posebnu pažnju ćemo posvetiti planiranju programskih aktivnosti u narednoj godini sa namjerom da pokušamo obezbjediti još kvalitetniji program i vjerovatno će biti veći stepen profilisanja sadržaja nego do sada. Očekujemo da ćemo u Tuzli dovesti mnogo značajnih imena iz svijeta likovne umjetnosti i muzike, sa nekima trenutno pregovaramo. Sve će ovisiti o sredstvima. Vas vjerovatno interesuju imena, ali se sada ne bi izjašanjavao o tome, jer bi bilo neozbiljno od mene da licitiram sa imenima, dok ne potpišemo ugovore. Uglavnom, neće biti ispod nivoa ove godine.
TIP: Kada se uzme u obzir svi rezultati koje je BKC Tuzla postigao u predhodnim godinama, da li se smatrate jednim od uspješnih direktora BKC-a Tuzla?
Fejzić: Lično činim sve što je u mojoj moći da povjerenu dužnost obavljam savjesno, odgovorno i pošteno, a o rezultatima će najbolji sud dati javnost i ljudi koji su u proteklom periodu sarađivali sa BKC-om i samnom lično. A i ukoliko u toku tri godine svake godine imate preko 200 manifestacija i preko 100.000 posjetilaca, znači da se ljudi vraćaju BKC-u, te ako u obzir uzmete činjenicu da je kompletan objekat renoviran i opremljen, meni lično je to najveća satisfakcija i ništa više od toga. Mislim da je imalo smisla raditi na ovaj način, ostalo mi ustinu nije bitno. Želim kako Vama, tako i Vašim čitaocima, čestitati vjerske i novogodišnje praznike, sa željom da se osim dobrog zdravlja, nadamo boljoj i sretnijoj 2011.godini.
(TIP/A.S.)
