Građani Tuzle ne žele saznati na koji način se troši javni novac?
Svaki građanin Bosne i Hercegovine mjesečno državi daje ogroman novac kroz poreze, doprinose, carine i ostala davanja. Više dajemo državi nego što trošimo na hranu i stanovanje, ili pak na našu djecu. Sve ovo moglo se čuti na javnoj tribini ˝Ko nas šiša?˝ sa Svetlanom Cenić, a koja je u organizaciji Fondacije CPI i Foruma građana Tuzle upriličena u subotu uveče u Bosanskom kulturnom centru u Tuzli.
Izuzetno mali broj građana koji su odlučili prisustvovati ovoj tribini kroz predavanje i otvoreni razgovor bili su u prilici da saznaju sve što ih zanima o tome kako se prikuplja, raspoređuje i troši javni novac u našoj zemlji. ˝Čitava ova akcija je s ciljem da se potaknu ljudi da razmišljaju o svojim parama. Jednostavno, da se okrenu razmišljanju gdje su pare, kako se troše i gdje je servis? Mišljenja sam da sve ovo što nam se u politici dešava je u stvari skretanje pažnje sa ove ključne teme˝, kaže Cenić za TIP.
Neracionalno trošenje novca
Dodaje i da se novac, prvenstveno iz državnog budžeta najčešće troši neracionalno, pod maskom raznih strategija, a najveća boljka svih budžeta u našoj zemlji je trošenje na plate i materijalne troškove. ˝Govoreći općenito o svim budžetima, što više para ode na pomenuto, to manje ostaje za razvoj i neke druge kvalitetnije stvari. Drugo pitanje je, kada građani izdvoje iz budžeta toliki procenat za plate i materijalne troškove da li i dobijaju takvu uslugu˝, nastavlja Cenić.
Po pitanju budžeta Općine Tuzla, ovoj ekonomskoj analitičarki posebno je zanimljiv podatak da čak 58 posto ide na materijalne troškove i plaće administracije i javnih ustanova. ˝Vidim da je Tuzla imala budžetski suficit, barem tako su predstavili, ali interesantno je pogledati budžet, ono što su prihodi i krediti, odnosno ono što je poseban račun gdje se evidentiraju i inostrane obaveze, ali i neka kapitalna ulaganja. Po meni je dominantan i zanimljiv podatak da 58 posto iz budžeta ide na materijalne troškove i plaće administracije i javnih ustanova ˝, ističe Cenić.
Naša sagovornica mišljenja je i da su građani BiH apatični i nezainteresirani da rješavaju svoje probleme. ˝Nezainteresovani su i da pokušaju od vlasti tražiti više, da se uključe, pročitaju budžet, ali i da vide kakvo je izvršenje bilo. Za korupciju i ono sve što nam se dešava treba tražiti tragove u javnim finansijama˝, naglašava Cenić. Iako bi javna potrošnja trebala biti predmet interesovanja svakog od građana BiH, to u našoj zemlji i nije baš slučaj. Mala posjećenost tribine ˝Ko nas šiša?˝ u Tuzli postavlja pitanje koliko su građani Tuzle zainteresirani za javnu potrošnju, ali i za promjenu stanja u kojem se trenutno nalaze?
(TIP/A.K.)
Građani Tuzle ne žele saznati na koji način se troši javni novac?
Svaki građanin Bosne i Hercegovine mjesečno državi daje ogroman novac kroz poreze, doprinose, carine i ostala davanja. Više dajemo državi nego što trošimo na hranu i stanovanje, ili pak na našu djecu. Sve ovo moglo se čuti na javnoj tribini ˝Ko nas šiša?˝ sa Svetlanom Cenić, a koja je u organizaciji Fondacije CPI i Foruma građana Tuzle upriličena u subotu uveče u Bosanskom kulturnom centru u Tuzli.
Izuzetno mali broj građana koji su odlučili prisustvovati ovoj tribini kroz predavanje i otvoreni razgovor bili su u prilici da saznaju sve što ih zanima o tome kako se prikuplja, raspoređuje i troši javni novac u našoj zemlji. ˝Čitava ova akcija je s ciljem da se potaknu ljudi da razmišljaju o svojim parama. Jednostavno, da se okrenu razmišljanju gdje su pare, kako se troše i gdje je servis? Mišljenja sam da sve ovo što nam se u politici dešava je u stvari skretanje pažnje sa ove ključne teme˝, kaže Cenić za TIP.
Neracionalno trošenje novca
Dodaje i da se novac, prvenstveno iz državnog budžeta najčešće troši neracionalno, pod maskom raznih strategija, a najveća boljka svih budžeta u našoj zemlji je trošenje na plate i materijalne troškove. ˝Govoreći općenito o svim budžetima, što više para ode na pomenuto, to manje ostaje za razvoj i neke druge kvalitetnije stvari. Drugo pitanje je, kada građani izdvoje iz budžeta toliki procenat za plate i materijalne troškove da li i dobijaju takvu uslugu˝, nastavlja Cenić.
Po pitanju budžeta Općine Tuzla, ovoj ekonomskoj analitičarki posebno je zanimljiv podatak da čak 58 posto ide na materijalne troškove i plaće administracije i javnih ustanova. ˝Vidim da je Tuzla imala budžetski suficit, barem tako su predstavili, ali interesantno je pogledati budžet, ono što su prihodi i krediti, odnosno ono što je poseban račun gdje se evidentiraju i inostrane obaveze, ali i neka kapitalna ulaganja. Po meni je dominantan i zanimljiv podatak da 58 posto iz budžeta ide na materijalne troškove i plaće administracije i javnih ustanova ˝, ističe Cenić.Naša sagovornica mišljenja je i da su građani BiH apatični i nezainteresirani da rješavaju svoje probleme. ˝Nezainteresovani su i da pokušaju od vlasti tražiti više, da se uključe, pročitaju budžet, ali i da vide kakvo je izvršenje bilo.
Za korupciju i ono sve što nam se dešava treba tražiti tragove u javnim finansijama˝, naglašava Cenić. Iako bi javna potrošnja trebala biti predmet interesovanja svakog od građana BiH, to u našoj zemlji i nije baš slučaj.
Mala posjećenost tribine ˝Ko nas šiša?˝ u Tuzli postavlja pitanje koliko su građani Tuzle zainteresirani za javnu potrošnju, ali i za promjenu stanja u kojem se trenutno nalaze?
(TIP/A.K.)
