U Plavoj sali Bosanskog kulturnog centra Tuzlanskog kantona u Tuzli, sinoć 15. aprila 2026. godine promoviran je roman „Smajkanov“ savremenog bosanskohercegovačkog i bošnjačkog pisca Fajke Kadrića. Riječ je o djelu koje tematizira jedanaest dana jula u Srebrenici 1995. godine, a objavila ga je Biblioteka „Behram-beg“.
O romanu su, pored autora, govorili Subhija Karahmetović i prof. dr. Mirsad Kunić, dok je promociju moderirao mr. Sead Husić. Profesorica Karahmetović istakla je značaj ovog romana, ali i ukupnog književnog opusa Fajke Kadrića, naglašavajući njegov doprinos kroz tematiziranje traumatičnih iskustava Bošnjaka.
Prof. dr. Mirsad Kunić osvrnuo se na ranija Kadrićeva djela, s posebnim fokusom na roman „Smajkanov“, u kojem autor ostaje dosljedan centralnoj temi – proboju i izlasku na slobodnu teritoriju u julu 1995. godine. Govoreći o književnom postupku autora, Kunić je istakao da Kadrić svoje pripovijedanje temelji na usmenoj tradiciji.
– Umijeće pripovijedanja Fajko Kadrić primarno baštini iz usmene tradicije; on je odrastao u okruženju koje je njegovalo tu potrebu usmenoga uma da se svijet obuhvati pričom, jer ga se tako čini prihvatljivijim i podnošljivijim – naveo je Kunić.
Fajko Kadrić u posljednjih nekoliko godina nametnuo se kao prepoznatljiv autor, čiji se romani oslanjaju na historiju Bosne kao snažnu književnu i životnu građu. Njegov pripovjedački stil, kako je istaknuto, postaje sve prepoznatljiviji iz djela u djelo.
U svom obraćanju autor se zahvalio izdavaču koji je prepoznao vrijednost njegovog književnog rada, ali i govorio o motivima pisanja romana.
– Sretne su i nesretne zemlje u kojima pisci izmišljaju priče. Sretne jer su odgojile čovjeka koji mašta, nesretne jer ništa nije istina. Bosna je zemlja nevjerovatnih priča koje svoj život duguju čovjeku koji je bio kadar preživjeti ih, a onda ih i napisati – istakao je Kadrić.
Dodao je kako su teške i bolne priče dio kolektivnog pamćenja koje se ne smije zaboraviti.
– Najnesretniji događaji i iskušenja, koliko god ih se teško sjećati, kada se ostvare kao priče, postanu podnošljivije. Ova priča je odabrala mene da je izvedem iz mraka. Da me je birala kao onog ko je može preživjeti, pogriješila bi – jedva sam preživio i njeno pisanje – poručio je autor.
Organizatori promocije bili su Biblioteka „Behram-beg“, Institut za društvena i religijska istraživanja i Bosanski kulturni centar Tuzlanskog kantona.
JU BKC TK
