Kao dijete druge generacije bosanskih useljenika u Sjedinjene Američke Države, autorica Ella Čolić, kroz autentična ratna pisma, koja su joj njeni članovi porodice pokazali dvije decenije nakon njihovog nastanka, oslikava sve faze života svoga oca Denisa i tetke Amele, te integraciju njihovih porodica u američko mulitkulturano društvo. Integracijski proces praćen je sudbinskim fazama, u kojima porodica proživljava stanja gladi i nemaštine, ali uspijeva doći do uspjeha, odnosno do ostvarenja ‘američkog sna’.
– Mnogi koji su pročitali fragmente ove knjige će reći da je ovo knjiga o ratu. Međutim, ja sam kroz njeno čitanje shvatio da je ona najmanje o ratu, a najviše o pogubnosti rata, njegovoj besmislenosti i kancerogenom svojstvu koje ubija tkivo svake porodice i svakog društva koje se u njemu nađe. Knjiga donosi priču o bratu i sestri, Denisu i Ameli Čolić, djeci rođenoj u mješovitom braku, koja se 1992. godine suočavaju sa izbjeglištvom, glađu i traganjem članova porodice za vlastitim identitetom. Oni tragaju za svojim novim životnim ambijentom, prvo odlazeći u Evropu, a potom u Ameriku. Oni su korz svoju životnu sudbinu i ovu knjigu ispričali jednu priču o Bosni i Hercegovini, koja svojom mistikom od svog postojanja, svojom multietničostću šalje puruku svijetu da on mora zadržati to šarenilo – istakao je Meša Pargan, pisac i izdavač ove knjige, koji je u svom izlaganju posebno istakao važnost pisanja knjiga novih generacija Bosanaca i Hercegovaca širom svijeta, čime oni čuvaju Bosnu i Hercegovinu a i ona njih.
Ella Čolić je studentica “Occidental College” u Los Angelosu, koja je stvarajući knjigu iz priča svog oca i tetke ušla u svijet književnosti, ali i naučila mnogo o ratu, životu i historiji prostora sa kojeg vuče korijene. Brak između muškarca i žene, različitih etničkih i(li) religijskih identiteta, na Balkanu se u doba socijalističke Jugoslavije, nazivao ‘miješani brak’. Takve porodice, iz koje potiče i Ella, usljed nemogućnosti vezivanja za samo jednu religiju i samo jednu etničku grupu, nazivaju se i ‘drveće bez korijena’.
Autorica koja ima 18 godina. a bavi se i humanitarnim radom je istakla da planira nastaviti pisati, a ono što je zanima je život osoba sa transplantiranim organima i to mi mogla biti tema njene slijedeće knjige, čije dijelove je već napisala.
Knjiga je 2020. godine objavljena na engleskom jeziku u Sjedinjenim Američkim Državama, a prevod na bosanski jezik priredila je izdavačka kuća BMG Bosanska medijska grupa. Prevoditeljica je Azra Pargan.